Demokratska nacela
Vlada je nastojala ojacati politicke slobode i preobraziti Hrvatsku u liberalnu i stabilniju demokraciju. Proces stvarne decentralizacije i snaženja lokalne samouprave zapoceo je, a stupanjem na snagu novog zakona 1. srpnja neke ce ovlasti biti prenesene na lokalnu razinu. Za ostale neophodne reforme još uvijek se ceka odluka. Usvojen je novi izborni zakon koji predvida demokratske izbore, ali zahtijeva odredena poboljšanja u osiguravanju zastupljenosti i sudjelovanja manjina. Sabor je donio novi Zakon o HRT-u, dok je novi Zakon o telekomunikacijama - koji cini važan dio procesa privatizacije - trenutno u saborskoj proceduri. Medutim, pretvorba HRT-a u javnu televiziju još nije izvršena, a nije donesena ni konacna odluka o privatizaciji novina koje su još uvijek u državnom vlasništvu (Vjesnik i Slobodna Dalmacija). Privatizacija 3. televizijskog programa trebala bi se odvijati u ozracju potpune transparentnosti, kako je preporucilo Vijece Europe i OESS.
· Provodenje stvarne decentralizacije i snaženje lokalne samouprave.
· Poboljšanje procedura za provedbu odredbi novog izbornog zakona, koje se odnose na zastupnike manjina.
· Nastavljanje reforme elektronskih medija i konacno usvajanje Zakona o telekomunikacijama, te potpuno transparentna privatizacija 3. televizijskog programa.
Ljudska prava i vladavina prava
Hrvatska je vlada pokrenula znacajnu reformu pravnog okvira koji ureduje demokratske institucije. Na tim nastojanjima treba ustrajati. Reforme bi trebale obuhvacati opsežne zakonodavne promjene, ali i administrativnu reorganizaciju sudbenog sustava. Kada je rijec o korupciji, donesena je odluka o uspostavi nezavisnog tijela za borbu protiv korupcije (USKOK), ali prakticna se provedba te odluke još uvijek ocekuje.
· Provodenje znacajne reforme sudstva koja ce poduprijeti demokratski proces.
· Ostvarivanje nastojanja Vlade RH da se konkretnim djelovanjem bori protiv korupcije.
Poštovanje manjina i njihova zaštita
Prava i slobode opcenito se poštuju, ali još uvijek ima prostora za poboljšanje stanja, osobito u pogledu prava pripadnika nacionalnih manjina. Vec produženi rok (svibanj 2001.) za donošenje novog “Ustavnog zakona o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i o zaštiti prava etnickih i nacionalnih zajednica i manjina” istekao je, a nema naznaka da ce prijedlog uskoro biti predocen Saboru. Vlada je nedavno najavila novu i odlucniju politiku u pogledu povratka izbjeglica (“Kninski zakljucci”). Osim ovih nastojanja, potrebno je poduzeti korake radi osiguranja stalnog i trajnog povratka izbjeglica na ratom nastradala podrucja. Znacajna prepreka tomu i dalje je nereformirani pravni režim povrata imovine, kao i pitanja vezana uz gubitak prava posjeda i stanarskog prava. Potrebno je nastaviti s deložacijama u slucajevima višestrukog i nezakonitog useljavanja. OESS je naglasio relevantne odluke o zakonodavnim i upravnim promjenama koje bi trebalo donijeti u cilju osiguravanja kontinuiranog povratka izbjeglica.
· Usvajanje novog “Ustavnog zakona o zaštiti ljudskih prava i temeljnim slobodama i o zaštiti prava etnickih i nacionalnih zajednica i manjina”.
· Potpuna provedba procesa povratka izbjeglica, što obuhvaca kontinuiran i konstruktivan dijalog i suradnju s vlastima Bosne i Hercegovine te SRJ.
· Potrebno je stalno zalaganje na promicanju povratka, na stvaranju povoljnih uvjeta, osiguranju povrata imovine i rješavanju problema nedjelotvornih stambenih komisija te pružanju alternativnog smještaja.
Reforma tržišnog gospodarstva
Hrvatska ima solidnu industrijsku bazu, kvalificiranu i obrazovanu radnu snagu te podrucja s velikim razvojnim potencijalom, primjerice u turizmu. Konsolidiranje banaka se nastavlja, a vraca se i povjerenje štediša bankama . Nedavno je usvojen novi zakon o središnjoj banci, koji je u skladu s medunarodnim standardima te koji središnjoj banci daje šire ovlasti i vecu nezavisnost. Spor gospodarski rast u proteklih nekoliko godina, odugovlacenje s restrukturiranjem i modernizacijom gospodarstva te rast placa iznad razine produktivnosti, doveli su do velike nezaposlenosti koja je i dalje u porastu (u ožujku 2001. godine dosegla je stopu od 22,9%). Potrebno je uložiti vece napore za uklanjanje administrativnih prepreka i pojednostavljivanje birokratskih procedura koje još uvijek onemogucavaju razvoj privatnog sektora. Reforma na ovom podrucju predstavlja neophodan preduvjet za privlacenje stranih izravnih ulaganja vecih razmjera. Potrebno je provesti korjenito restrukturiranje da bi se ostvarilo tržišno gospodarstvo sa smanjenim, ucinkovitim i decentraliziranim javnim sektorom. Reforme s podrucja gospodarske politike, koje se moraju provesti u sklopu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zahtijevat ce posebne napore. Pozitivna makroekonomska kretanja uvelike ce ovisiti o provodenju razborite kombinacije fiskalne prilagodbe, restriktivne politike placa i strukturalnih reformi u kontekstu kontinuirane stabilnosti tecaja, kao i o strogom poštovanju programa reforme usuglašenog s MMF-om i Svjetskom bankom. Stand-by aranžman (SBA) s MMF-om odobren je 19. ožujka 2001. godine, i osigurava važan okvir za kreiranje i nadziranje gospodarske politike u tom pogledu.
· Provodenje stabilne i održive fiskalne politike, uz smanjenje mase placa u javnom sektoru.
· Povecanje ucinkovitosti velikog javnog sektora te procesa privatizacije.
· Poboljšanje pravnog okvira i stvaranje uvjeta za razvoj privatnog sektora, osobito turisticke djelatnosti.
· Snaženje mirovinskog i zdravstvenog sustava.
· Provodenje aktivnih mjera za povecanje zaposlenosti (izobrazba i usavršavanje).
Regionalna suradnja
Hrvatska ima znacajnu ulogu u uspostavi trajne stabilnosti u regiji. Odnosi s Bosnom i Hercegovinom izbili su u prvi plan, a hrvatska je vlada pozvala bosanske Hrvate da traže rješenja unutar ustavnog i institucionalnog okvira Bosne i Hercegovine. Kontakti izmedu vladinih dužnosnika i njihovih jugoslavenskih kolega uglavnom su pozitivni, ali bi trebalo intenzivirati dijalog sa SRJ. Regionalna suradnja, osobito na podrucju pravosuda i unutarnjih poslova, predstavlja važno pitanje u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Nedavno je s Bosnom i Hercegovinom te SRJ potpisan sporazum o suradnji na podrucju nezakonite migracije i organiziranog kriminala.
· Razvijanje transparentnih odnosa s Bosnom i Hercegovinom te poboljšanje odnosa sa SRJ radi rješavanja još neriješenih pitanja, osobito pitanja Prevlake.
· Pokretanje pregovora o konvenciji o regionalnoj suradnji s Makedonijom u što kracem roku, buduci da je to jedna od obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
· Osigurati da neželjeni stranci budu protjerani samo u zemlje iz kojih su ušli u Hrvatsku.
· Provodenje politike koja ce osudivati sva osporavanja ili provokacije upucene zajednickim institucijama BiH.
Poštovanje medunarodnih obveza i mirovnih sporazuma
Hrvatska je poduzela pozitivne korake na podrucju suradnje s Medunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, no postoji stalna potreba za potpunim poštovanjem obveza u pogledu Suda. Europska unija primjecuje da je došlo do ucvršcivanja cjelokupnih odnosa izmedu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvatska je vlada poduzela znacajne napore kako bi smanjila prijenose sredstava za Hrvate u Bosni i Hercegovini i ucinila ih što transparentnijima. Nakon uznemirujucih medunarodnih izvještaja, hrvatska je vlada zatražila vlastitu reviziju prošlogodišnjih prijenosa sredstava, zadržavajuci pritom prijenose koji su uvršteni u proracun za ovu godinu.
