Povijest Britanije

History of GB

Puni naziv države je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Sastoji se od Engleske, Škotske, Walesa i sjeverne Irske.
Velika Britanija je odvojena od europskoga kopna Kanalom. Iako su Doverska vrata razmjerno uska i omogucuju dobru prometnu povezanost, u prošlosti je otocnost Velike Britanije pogodovala obrani. Nakon otkrica Amerika, Velika Britanija se našla u središtu Europljanima poznatoga svijeta i dobro je iskoristila prednost novoga svijeta. Razvedena obala i estuarij (rijecno ušce lijevkastog oblika oblikovano prodiranjem plimnog vala u nj.) pružali su zaklon trgovackom i ratnom brodovlju. Velika Britanija postaje prva pomorska i trgovacka, a time i svjetska velesila.
Na današnji izgled Britanskog otocja uvelike je utjecalo ledeno doba kad se ledeni pokrov protezao sa sjevera Europe i na Britansko otocje, na jug sve do današnjeg toka Temze. Tragovi oledbe najizrazitiji su u Škotskoj. Ledeni pokrov zaoblio je vrhove i izdubio udubljenja. S ruba pokrova ledenjaci su se gibali prema zapadu, prema Atlantiku, pritom preizdubljujuci doline. Po prestanku ledenog doba izdiže se razina mora (za oko 100 m), pa Velika Britanija i Irska postaju otoci. Potapanjem dolina i dijelova ravnica nastaju veliki zaljevi. U Škotskoj su nastali fjordovi (uski, dugi iduboki morski zaljevi strmih strana nastao potapanjem dijela ledenjacke doline izdizanjem morske razine). U feljefu Velike Britanije možemo razmjerno izdvojiti niske i brežuljkaste dijelove od pretežno gorskih predjela.
Gorje Velike Britanije gromadno je i razmjerno nisko. Škotsko visocje pruža se u tri gorska pojasa. U podnevnickom smjeru pruža se u Engleskoj Peninsko gorje. gorje se nalazi i na poluotoku Walesu. Brdovit je i poluotok Cornwall. Bogata ležišta kamenog ugljena u južnom dijelu Peninskog gorja i na jugu Kambrijskog gorja bila su osnovica industrijskog razvoja Velike Britanije.
Gorje Velike Britanije zadržava vlagu prenošenu zapadnim vjetrovima, pa prima daleko više padalina od istoka i jugoistoka Engleske. Utjecaj podneblja vidljiv je u prevladavajucim oblicima poljoprivrede.
Engleska je najgušce naseljeni i gospodarski najrazvijeniji dio kraljevstva. Tu se nalazi London, upravno i politicko središte zemlje. Unutar Engleske, najznacajniji dio je jugoistok, odnosno londonska zavala kojom potjece Temza. London je sa svojim predgradima jedan od najvecih gradova Europe.
Središte grada (poznato pod nazivom City), nalazi se uz obale Temze, na mjesto gdje estuarij suzuje te je rijeku bilo moguce premostiti. Za plime dotle mogu doploviti oceanski brodovi pa je nastala velika luka. Današnji je London izrastao oko Cityja. Grad se naglo razvijao i širio, privlacio brojno stanovništvo, industriju i druge djelatnosti, pa je ubrzo trebalo podrucje (Veliki London) okruženo zelenim pojasom u kojem je gradnja strogo ogranicena i gdje gradani nalaze odmor od gradske vreve. Izvan zelenog pojasa izgradeni su novi, satelitski gradovi koji prihvacaju stanovnike i djelatnosti koje se preseljavaju iz Velikog Londona radi njegova rasterecenja. Samo središte grada, City, poslovno je središte zemlje, ali i veliko medunarodno poslovno središte. Iako na posao dnevno dolazi 200.000 ljudi, u Cityju ih malo stanuje i gotovo nema industrije. Stare gradevine i kulturno-povijesni spomenici privlace brojne turiste.

Industrija je vezana uz luku i Temzu istocno od središta grada, a sve više i u satelitskim gradovima. Poljoprivreda u okolici grada usmjerena je na njegove potrebe (vice, povrce, cvijece, mlijecni proizvodi...)t ovo je neki teksz