Povijest Latvije

History of Latvia

Država ciji je službeni naziv Latvijas Republika , površinom je slicna Hrvatskoj: 64 610 km 2 , ali joj je broj stanovnika znatno manji: 2 306 306 (2004.).
Latvijci (balticki narod) na teritorij su svoje današnje domovine došli vec u 2. tis. pr.n.e.. U XII. st. organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeca postojanja pale pod vlast Njemackog viteškog reda koji je pokrstio balticke države i osnovao niz gradova s njemackim doseljenicima. Medutim, nije bilo njemacke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemacko, a u selima latvijsko stanovništvo. U XV. st. Poljska je preuzela vecinu njemackih posjeda, a u XVII. st. dio današnje Latvije zaposjela je Švedska. Pocetkom XVIII. st. na ovaj prostor dolazi nova velesila ciji utjecaj traje gotovo do danas – to je Rusija. Krajem toga stoljeca pod njenom su vlašcu bile obje povijesne pokrajine današnje Latvije: Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i Kurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine).
Dakle, borba velesila za jednu malu zemlju ciji narod sanja svoju državu. Prica nam je odnekud poznata. Taj se san nakratko i ostvario – tocno izmedu dva svjetska rata, od 1918. do 1939. Latvija je bila samostalna. Latvijci se danas rado spominju tog vremena. Mnogo je tada ucinjeno. Kada se hoce, zaista se mnogo i može. No, vec pocetkom drugog svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21.8.1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6.9. 1991.) priznala i službena Moskva.
U pogledu demografske slike Latvija ima slicne probleme poput Hrvatske. Prirodni pad iznosi 4.86 ‰. Godišnja stopa iseljavanja iznosila je 2004. godine 2.23‰. Brojni mladi stanovnici Latvije idu na rad na Zapad. Broj stanovnika ove zemlje tijekom 2004. smanjio se za 0.71%. No, pozitivni gospodarski pokazatelji mogli bi pokrenuti nepovoljne demografske procese u suprotnom smjeru. Latvijsko danas društvo u etnickom smislu ponajviše tvore dvije sastavnice: latvijska (58%) i ruska (30%). Od ostalih naroda najbrojniji su Bjelorusi, Ukrajinci, Poljaci i Litvanci. Zbog njemackog utjecaja u prošlosti Latvijci se danas najvecim dijelom izjašnjavaju kao protestanti evangelici (luterani).
Službeni jezik je latvijski. Dio ruske nacionalne manjine ima problema i prosvjeduje zbog ucenja latvijskog jezika koji je nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. jedini službeni jezik u državi. No unatoc tome, vecih trvenja na nacionalnoj osnovi nema.
U vrijeme Sovjetskoga Saveza (1940.-1991.) izmedu svih triju pribaltickih republika Latvija je bila najviše okrenuta industriji, i to prije svega elektrotehnickoj i strojogradnji koje su proizvodile za potrebe sovjetske vojske. Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planskoga gospodarstva, pad su zabilježili svi privredni aspekti pa je standard osjetno pao. No vec od 1994. prilike se znatno popravljaju – zbog širokih reformi i zbog strane pomoci. Danas bruto društveni proizvod raste po stopi od dojmljivih 7.4% godišnje, a stopa nezaposlenosti iznosi relativno niskih 8.6% (2003.). Industrijska proizvodnja raste po stopi od cak 8% (2003.). Ipak, velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od cega vrlo velik broj u Irsku. Dublin je postao novi latvijski grad! Reci ce stanovnici Latvije, ne bez gorcine. Nacionalna valuta lat ima vrlo veliku vrijednost u odnosu na ostale: cak oko 11 kuna ili 1.5 eura. Stoga se pri boravku u Latviji ne smijete razbacivati latima misleci da tri ili cetiri lata nisu mnogo.
Reljef je vrlo uravnjen – na prastaru ravnu Rusku plocu tekucice su nanijele mnogo materijala iz gornjega toka. Tako su i tektonski i vanjski cinitelji djelovali u istom smjeru – stvaranju nepreglednih ravnica. Te su ravnice onda otvorile put prodiranju utjecaja iz unutrašnjosti euro-azijskog kontinenta, ali je na zapadu zemlje osjetan i utjecaj Baltickoga mora, odnosno Atlantika što se ogleda u velikom utjecaju atlantkih minimuma – cak 120-140 ciklona godišnje dolazi sa zapada što uzrokuje nižu temperaturu ljeti (jedna od najkontinentalnjih postaja, Daugavpils, ima samo srednju srpanjsku temperaturu 17.6ºc), te u vecoj naoblaci (vecina zemlje ima samo 30-40 suncanih dana godišnje). Ovakvi klimatski uvjeti ne idu na ruku razvoju turizma, narocito izvan ljetnih mjeseci kada se još može dodati i kraci dan zbog visoke vrijednosti geografske širine (55 – 58 º s.g.š.).
I Latvija ima mnogo jezera – oko 3000. Vecinom su ledenjacka, a najviše ih je na jugoistoku i u priobalnoj nizini. Najveci vodotok je Zapadna Dvina (lat. Daugava) koja tece s Valdajske uzvisine, istog uzvišenja u Rusiji s kojega teku i Volga, Dnjepar i Lovat – svaka na svoju stranu.